Sa
svojih jedanaest naselja i više od 3.000 stalnih stanovnika, otok
Pašman je jedan od najatraktivnijih otoka za odličan odmor i kvalitetan
život.
Otok Pašman proteže se JZ dijelom Zadarske županije. Morski pojas otoka graniči s akvatorijem Šibensko-Kninske županije.
Prostor otoka Pašmana administrativno je podijeljen na dvije općine ,
Pašman i Tkon. Općina Pašman s 48,73 km2 i devet naselja zauzima veći
dio otoka, dok na općinu Tkon koja obuhvaća 14,30 km2 i dva naselja
Tkon i Ugrinić, odpada manji dio otoka. Otok Pašman oduvijek je bio od
velikog značaja s obzirom na prostrane poljoprivredne površine i
relativno povoljan pomorski položaj.
Sve
do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća, glavna otočna
gospodarska grana bila je poljoprivreda, stočarstvo i u manjoj mjeri
pomorstvo.Razvojem otoka, krajem prošlog stoljeća otvorile su se
mogućnosti razvoja turizma, pa je danas turizam uz ribarstvo najvažnija
gospodarska grana.
Otok prekrasnih maslinika, starih tradicionalnih kamenih kuća,
pješčanih plaža , otok okružen najčišćim morem prema posljednjim
ispitivanjima, otok je kao stvoren za ugodan boravak.
Odlična trajektna povezanost koja traje manje od 15 minuta vožnje iz
Biograda do Tkona i u ljetnoj sezoni s stalnim polascima, ovaj otok
čini lako dostupnim i upravo se tu krije razlog stalnog rasta broja
posjetitelja i novih stanovnika otoka.
Najvažnije i najrazvijenije mjesto na otoku je mjesto TKON.
Zahvaljujući trajektnom pristaništu i velikom protoku ljudi i vozila,
Tkon se daleko brže razvija od ostalih naselja.
Pašman
je drugo po važnosti mjesto na otoku i administrativno središte Općine
Pašman. Posljednjih godina primjećuje se razvitak turističke ponude,
ali još uvijek nisu iskorišteni svi resursi koji bi ovo mjesto mogli
učiniti još boljim mjestom za boravak.
Mrljane, nekada u prošlosti zaseok susjednog mjesta Neviđane , od
polovice osamdesetih 20. stoljeća, doživljava svoj vrtoglavi uspon i
danas su Mrljane najpoznatije po tri osnove; mjesto odličnih pomoraca i
gotovo najbrojnijih privatnih brodara na cijelom Jadranu, mjesto s
najvećom plažom na otoku i najbrojnijim turističkim kapacitetima.
Osim ova tri spomenuta mjesta, na otoku se nalaze ostala mjesta:
Ugrinić , Kraj , Mali Pašman , Barotul , Neviđane, Dobropoljana , Banj
i Ždrelac i vikend naselje Gladuša.
Prvi spomen otoka Pašmana susrećemo u djelu Konstantina Porfirogeneta
(10. st., "de administrando Imperio") kao Katav, što se najvjerojatnije
odnosi na Tkon. U povelji iz 990. godine zadarski prior Maius daruje
benediktinskom samostanu Sv. Krševana iz Zadra crkvu Sv. Mihovila
˝sitam in insula Postimana˝, tj. na otoku Pašmanu. Libellus Policorion
u 11. st. spominje insula sancti Johannis Euangeliste prema nazivu
biogradske benediktinske opatije koja je imala posjede na otoku.
Povelje iz 1067. godine spominju stariji naziv otoka koji se zvao
Flaveico. Srednjovjekovni izvori (13.st.) Pašman nazivaju imenima
drugih naselja, kao npr. insula Bagno, insula Dobropolana, ili pak
imenom benediktinskog samostana insula sancti Damiani (sv. Kuzma i
Damjan na Ćokovcu).
Otok Pašman i otok Ugljan povezani
su mostom i trajektnom linijom s Biogradom. Pašman je 12. otok po veličini, a
13. po broju stanovnika u RH. Najveća dužina otoka iznosi 21,35 km, a najveća
širina 4,27 km. Površina otoka iznosi 63,03 km2, a bez pripadajućih otočića
60,11 km2. Dužina obale s pripadajućim otočićima iznosi 93,1 km2. JZ strana
obale je uglavnom strma i stjenovita, dok je SI strana pitomija i pješčana.
Zanimljiva je pojava pješčanih klifova, koji na području naselja Tkon stvaraju
atraktivan pejzaž. U Pašmanskom kanalu se nalazi niz manjih otočića: Garmenjak,
Školjić, Komornik, Muntan, Veli Dužac, Čavatul, Vela Bisaga, Mala Bisaga,
Galešnjak, Ričul, Babac, Planac i
Sv. Katarina.
|
|
# Otoci Pašman i Ugljan povezani su mostom
|
Sa
JZ strane okružen je akvatorijem Srednjeg kanala koji ga dijeli od
Kornatskog arhipelaga i Dugog otoka, a u kojem se također niže veći
broj manjih otočića: Gnalić, Žižanj, Ošljak, Kamenčić, Vela Kotula,
Mala Kotula, Runjava Kotula, Gangaro, Košara, Maslinjak i Hrid
Galiolica duboko u Srednjem kanalu.
Najviši vrh otoka je V.Bokolj, 272 m.
|